Razvoj tiskarstva
|
Kolegij: |
|
Razvoj tiskarstva |
|
Nositelj kolegija: |
|
Prof. dr. sc. Branka Lozo |
|
Nastavno opterećenje: ECTS: (4) boda |
|
2 + 1 (predavanja + seminar) |
|
Okvirni sadržaj predmeta |
|
Razvoj pisma; počeci pisane komunikacijske evolucije, tehničke izvedbe, civilizacije Mezopotamije, Egipatska i Antičke civilizacije; Liber, papirus, byblos: etimološko tumačenje; pergament; Kina – patent izrade papirnih listova, Afrika, Europa; Srednji vijek u Europi: Španjolska, Italija, Njemačka: manufaktura papira iz vlakana tkanine; svojstva papira, svojstva pergamenta, šivani uvez knjiga, ukoričenje u kožu, drvo, hriselefantinu; Pismeni staleži, prepisivači; prva sveučilišta: Zadar između Bologne i Pariza; knjižnice; Hrvatska glagoljica: 4. službeno pismo Rimokatoličke crkve; Mainz 1454, Gutenberg: pokretna slova, preša, tisak, naklada, podloga; Biblija u 42 retka, sačuvani primjerci; Ekspanzija tiskarske vještine po Europi do 1500. god: Njemačka, Italija, Francuska, Hrvatska: prve tiskare, inkunabule, 1483 – Misal po zakonu Rimskoga dvora; Višeslojna važnost Gutenbergova stroja: primarni red – kontinuirani razvoj tiskarskih strojeva, razvoj proizvodnje papira i tiskarskih boja, tipografija; sekundarni red – dostupnost knjige, razvoj školstva i opismenjavanja, počeci nakladništva, nove forme informiranja, periodistika; tercijarni red – dostupnost znanja i informacija, globalna komunikativnost, papirni novac, institucija pošte, marke, kartonska ambalaža, transporti; Hrvatska: Pavlini – manufaktura papira; Isusovci – razvoj školstva, 1607. gimnazija, 1669. Zagrebačko sveučilište; Benediktinci – njegovanje glagoljaštva; Tiskari, istovremeno i nakladnici, intelektualci: Grgur Senjanin, Blaž Baromić, Silvestar Bedričić, Gašpar Turčić, Šimun Kožičić Begna, Hermagoras Kraft; Izrada papira – dominacija nad pergamentom; 16. st. manufaktura, postupak: tekstilna vlakna, obrada, izrada lista; 17. st. uređaj za mljevenje vlakana; 18. st. izrada papira u traci, Nicholas-Louis Robert; industrijalizacija proizvodnje papira, nove sirovine: 19. st. Fridrich Keller, Tilghman, izrada papira od vlakana drva, Foudrinier; 19.st. u Hrvatskoj: manufakture, mlinovi, Riječka tvornica papira, industrijska proizvodnja, asortiman, kvaliteta, značaj i reputacija u svjetskim razmjerima; Zagrebačka tvornica papira, 1895, u kontekstu industrijalizacije Zagreba, neuspjeli osnutak iz ekološko zdravstvenih razloga, nova lokacija na Zavrtnici; Chromos, tvornica tiskarskih boja; Antikviteti tiskarstva: zemljopisne karte, papirna numizmatika, filatelija, reklamni oglasi, etikete.
|
|
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) za svaki pojedini predmet / modul |
|
Cilj predmeta je osvijestiti kod studenata vrijednost nacionalne kulturne, a posebno pismene baštine u europskim i svjetskim civilizacijskim relacijama. |
|
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja |
|
Predviđa se nastava u formi predavanja, a provjera znanja seminarskim radovima studenata. |
|
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita |
|
Stipčević,A.: Povijest knjige, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1985 Jakobović,Z.: Počeci tiskarstva, Iz povijsti tehnike u Hrvatskoj, Rudjer, Zagreb, 1997 Budiša,D.: Počeci tiskarstva u Europskih naroda, Kršćanska sadašnjost i Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, 1984. Čunčić, M.: Izvori hrvatske pisane riječi, Školska knjiga, Zagreb, 2003. |
|
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska |
|
Lisac,A.Lj.: Razvoj industrije papira u Zagrebu, Zagreb, 1961. |
|
Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS-om uz odgovarajuće obrazloženje |
|
4 ECTS boda predvidjeju se zbog opterećenja u nastavi od 2 sata predavanja i 1 sata seminara tjedno, te izrade seminarskih radova |
|
Način polaganja ispita |
|
Pismeni i usmeni ispiti, mogućnost polaganja kolokvija tijekom semestra u zamjenu za pismeni dio ispita. |
|
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta / modula |
|
Planira se provoditi anketa među studentima krajem semestra. |